Studij za izobrazbu učitelja je stručni studij koji traje četiri godine. Diplomiranjem student postiže visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj) i sva prava koja mu po zakonu pripadaju.

    Dipl. učitelj osposobljava se u dvije trećine satnice za rad u nižim razredima osnovne škole, a u jednoj trećini satnice za izvođenje nastave u višim razredima osnovne škole iz pojačanog izbornog predmeta koji je upisao.

    Izuzetno učitelji koji su status apsolventa stekli 1999. i 2000. godine upisuju dopunski studij kojim nastavljaju obrazovanje za učitelja predmetne nastave zbog toga jer su ih  promjene u koncepciji obrazovanja zahvatile na trećoj godini studiranja.

    Visoka učiteljska škola obrazuje učitelje za rad u osnovnoj školi.

    Ministar prosvjete i športa donosi Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu kojim se propisuje vrsta stručne spreme učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. 11.lipnja 2001. godine Ministar dr. sc. Vladimir Strugar donio je Pravilnik o dopuni navedenog pravilnika gdje u članku 7.a piše:          

   Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv "diplomirani učitelj razredne nastave" odnosno stručni naziv "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može izvoditi razrednu nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi"

    Zbog čega smo ponosni na svoje obrazovanje?

    U toku studija stekli smo širok spektar znanja i sposobnosti koja nas pripremaju za rad u školi i rad s djecom. Navesti ćemo primjere općih kolegija (zemljopis, povijest, prirodoslovlje, strani jezici, likovna i glazbena kultura, informatika...), stručnih kolegija (pedagogija, razvojna psihologija, pedagoška psihologija, dječja književnost, medijska kultura, specijalna pedagogija, istraživanje odgoja i obrazovanja...), metodika (svih predmeta razredne nastave), kolegija etike, filozofije, vježbe slikanja i sviranja... 

    Za pojedini nastavni predmet (hrvatski jezik, matematika, njemački jezik, engleski jezik, povijest...), koji smo morali izabrati među ponuđenima, odslušali smo 1125 sati stručnih kolegija i metodika.

    Na znanstvenom skupu: Promjene u hrvatskom školstvu, (14.4.2001.)  istaknuto je: "Sudionici radionice inzistiraju da se postojeći problemi, kao što su dvogodišnji studij(jednopredmetni i dvopredmetni) na pedagoškim akademijama, doškolovanje tih učitelja, dokvalifikacija stručnih učitelja u stručnim školama, učitelja koji na visokim učiteljskim školama (akademiji) studiraju pojačane predmete i drugi zakonski sankcioniraju na zadovoljstvo učitelja i države. Učitelji moraju imati društvenu sigurnost, jer oni nisu krivi što su se našli u tom položaju.  Zato se ministarstvima prosvjete i znanosti predlaže žurno rješavanje pitanja kompetencije pojačanog predmeta i da pri tome uzmu u obzir da se pojačani predmet studira u većem opsegu nego dvogodišnji nastavnički studij za koji se kompetencija ne dovodi u pitanje."